Hanuka

Hanuka predstavlja proslavu pobjede Jevreja Makabejaca nad paganskom helensko-asirijskom vojskom predvođenom Antiohijem IV, kao i posvećenja Drugog Hrama koji je oskrnavljen tokom helensko-asirijske okupacije Jerusalima.  Hanuka…

Furaj Planetom

Hanuka predstavlja proslavu pobjede Jevreja Makabejaca nad paganskom helensko-asirijskom vojskom predvođenom Antiohijem IV, kao i posvećenja Drugog Hrama koji je oskrnavljen tokom helensko-asirijske okupacije Jerusalima. 

Hanuka je blagdan svjetlosti i traje osam dana i noći.  U znak sjećanja na sva čuda koja su se desila, za Hanuku se koristi poseban osmokraki svijećnjak (sa dopunskim devetim krakom za svjećicu na sredini svječnjaka), poznatim pod imenom “Menora za Hanuku” ili “Hanukija”, koji gori tokom svih osam dana i noći proslave praznika.  Paljenje svjećica u svječnjaku predstavlja centralni čin cjelokupne proslave Hanuke.  Prve noći blagdana pali se prva svjećica, a svake naredne noći još po jedna dopunska svjećica; plamen se raznosi posebnom svjećicom koja se čuva na kraku na sredini svjećnjaka.  Na taj način, posljednjeg dana blagdana Hanuke gore svih osam svjećica na Hanukiji, simbolizujući osam dana i noći neprekidnog gorenja ulja u Hramu po pobjedi Makabejaca.  Paljenje svjećica treba obavljati blizu prozora ili vrata, kako bi se svima oglasila čuda koja su se tada dogodila.  Tokom paljenja svjećica, tradicionalno se izgovaraju blagoslovi i pjeva stara pjesma “Hanerot Halalu”, a potom pjesma “Maoz Cur”.

Hanuka je veseli praznik, posebno za djecu.  Po paljenju svjećica, svi članovi porodice (a često i pozvani gosti) se okupljaju oko trpeze gde se uz jelo i igranje igara proslavlja praznik.

Tradicionalna hrana za Hanuku je pržena i pripremljena sa dosta ulja, u znak sjećanja na čudo da je mala količina ulja gorjela osam dana i noći.  Najpopularnije jelo je eškenaskog porijekla: “krompir-šnicla”, koja predstavlja vrstu palačinke od krompira (“latkas” na jidišu, “livivot” na hebrejskom).

Danas se jedu i posebne krofne za Hanuku, poznate kao “sufganiot” na hebrejskom.  Za Hanuku se i tradicionalno igra “dreidel” (“sivovon” na hebrejskom), igra sa čigrom čija su pravila toliko prosta da ih mogu igrati zajedno svi članovi porodice, od najmlađih unuka do najstarijih baka i deka.  Tradicionalni običaj davanja džeparca (novca) djeci za Hanuku, danas je u mnogim jevrejskim porodicama prerastao u običaj djeljenja poklona za Hanuku.

Izrazi kojima se čestita Hanuka :

Hanuka lesimha! Hanuka na radost!

Zeman urim lesimha! Vrijeme svjećica na radost!
Ili na Ladinu: Hanuka alegre! Radosna (Sretna) Hanuka!

Hanuka se slavi osam dana, veselo se živi, dobro se jede i igraju se neke od igara.

 

Elvira Leka, furaj.ba/

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

Budva – metropola turizma Crne Gore

Putovanja vozom kao savršen bijeg: Pet najboljih evropskih ruta prema analizi JR Pass-a

POVEZANI ČLANCI

Poklonite dar koji diše
ZANIMLJIVOSTI

Poklonite dar koji diše

U vrtlogu svakodnevnice, gdje materijalno tjera duhovno u zaborav, postoji mogućnost da…

Božićni post
NOVOSTI

Božićni post

Božićni post je važan period duhovne pripreme za najradosniji krišćanski blagdan Božić.…

KREMASTA SUPA OD TIKVICA
FURAJ PLANETOM

KREMASTA SUPA OD TIKVICA

Postoji nešto posebno u jednostavnim jelima koja osvajaju svojim blagim okusima i…

Poklonite dar koji diše
ZANIMLJIVOSTI

Poklonite dar koji diše

U vrtlogu svakodnevnice, gdje materijalno tjera duhovno u zaborav, postoji mogućnost da…

Božićni post
NOVOSTI

Božićni post

Božićni post je važan period duhovne pripreme za najradosniji krišćanski blagdan Božić.…

KREMASTA SUPA OD TIKVICA
FURAJ PLANETOM

KREMASTA SUPA OD TIKVICA

Postoji nešto posebno u jednostavnim jelima koja osvajaju svojim blagim okusima i…