Božićni post je važan period duhovne pripreme za najradosniji krišćanski blagdan Božić. Iako sam cilj posta u obje tradicije ostaje isti, način na koji se posti, trajanje i pravila razlikuju se između katoličke i pravoslavne crkve.
Božićni post u katoličanstvu
U katoličkoj tradiciji Božićni post danas nije obavezan u onom klasičnom, strogo propisanom obliku koji je postojao u ranom kršćanstvu. Riječ je o dobrovoljnom periodu pripreme, koji se vezuje uz advent, vrijeme iščekivanja i duhovnog buđenja.
Advent počinje četiri nedjelje prije Božića, najčešće krajem novembra. Za razliku od pravoslavnog posta, katolici nemaju obavezu svakodnevnog uzdržavanja od određene hrane. Post i nemrs propisani su samo na pojedine dane tokom godine, dok je uoči Božića naglasak na pokori, umjerenosti i duhovnoj sabranosti, a ne na striktnoj prehrani.
Ipak, mnogi vjernici i danas dobrovoljno poste u adventskom periodu, odricanjem od mesa, alkohola, slatkiša ili nečega što smatraju ličnom žrtvom. Drevna tradicija, koju spominju pojedini izvori, govorila je o Božićnom postu koji je nekada počinjao 15. novembra, ali taj oblik posta u katoličkoj crkvi odavno nije obavezan i ostaje na nivou osobne duhovne discipline.
Advent tako ostaje vrijeme unutrašnje pripreme: molitve, dobrih djela, oprosta, pomirenja i pripreme srca za Božić.
Božićni post u pravoslavlju
U pravoslavnoj crkvi Božićni post je strogo propisan i obavezan za sve vjernike. Počinje 28. novembra i traje 40 dana, sve do Badnjeg dana 6. januara. Ovaj period se naziva i Filipov post, jer počinje dan nakon praznika Svetog apostola Filipa.
Pravila posta su jasna: vjernici se uzdržavaju od mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Ponedjeljak, srijeda i petak su dani strožeg posta, kada se ne koriste ulje ni vino. Utorkom i četvrtkom dozvoljeno je ulje, dok su subota i nedjelja blaži dani, pa je tada dozvoljeno konzumiranje ribe, osim u posljednjoj sedmici posta pred Božić.
Svrha pravoslavnog Božićnog posta nije samo promjena prehrane. Naglasak je na duhovnoj pripremi: molitvi, pokajanju, ispovijedi i smirivanju duha. Post se shvata kao način da se tijelo i duša pročiste kako bi se Božić dočekao u miru, skrušenosti i duhovnoj radosti.
U katoličanstvu je Božićni post vezan za advent i uglavnom je dobrovoljan, dok se u pravoslavlju radi o četrdesetodnevnom, jasno propisanom postu sa određenim pravilima. Ipak, u obje tradicije post ostaje prije svega duhovna priprema – vrijeme u kojem vjernici usporavaju, preispituju se, odriču se suvišnog i posvećuju se suštini Božića.
