Iako samo u Evropi živi oko 80 miliona osoba s invaliditetom, u turizmu su dugo bili gotovo pa nevidljiva kategorija. No, unazad nekoliko godina, naročito u zemljama EU, to se počelo mijenjati.
Zimovanje bez barijera na Alpama
Tirolska regija u Austriji poznata je ljubiteljima zimskih sportova. Zemlja ledenjaka i kristalno bistrih gorskih jezera, jedan od omiljenih izbora za zimovanje brojnim Evropljanima, među prvima je otišla korak dalje. Tirolske planine nude jedinstvenu kombinaciju opuštanja i akcije pristupačnu svakome. Većina pješačkih staza je pristupačna za invalidska kolica, dok sportski entuzijasti mogu istraživati regiju ručnim biciklom, krstariti stazama na monoskiji i otkriti široku mrežu staza za skijaško trčanje s prikolicom.
Osim što su zimski sportovi prilagođeni za osobe s invaliditetom, prilagođena je i infrastruktura skijališta – od smještaja, staza do područja za skijaško trčanje. Hoteli, apartmani i pansioni se redovno pregledavaju kako bi se utvrdilo da li su prilagođeni invalidskim kolicima, a većina vlasnika ima dugogodišnje iskustvo u suočavanju sa posebnim zahtjevima posjetitelja s invaliditetom. U Tirolu, osobe s invaliditetom mogu pohađati školu skijanja sa obučenim instruktorima.
Italija otišla korak dalje
I Italija nudi brojne mogućnosti sigurnog pristupa zimskim sportovima za osobe sa invaliditetom uz podršku specijaliziranog osoblja i priliku za pristup specifičnoj opremi i ski liftovima.
U čarobnim Dolomitima osobe s invaliditetom mogu pohađati časove spusta i skijaškog trčanja sa opremom dizajniranom i prilagođenom različitim invaliditetima, a sve pod vodstvom obučenih instruktora. Italijani imaju i škole skijanja specijalizirane za podučavanje osoba sa oštećenjem vida u očaravajućoj dolini na skijalištu Prati di Tivo. Imaju i škole skijanja za podučavanje i interakciju s osobama s poteškoćama u razvoju u regionalnom parku Mont Avic gdje nude časove alpskog skijanja, snowborda, telemarka i rezbarenja. Osobe s fizičkim poteškoćama mogu pohađati kampove između doline rijeke Po i Retskih Alpa.
Foto: Fahrudin Čatović
Prilagođavanjem osobama s invaliditetom njima se omogućava ljepši i ugodniji boravak, a hotelima i turističkim destinacijama popunjenost kapaciteta tokom cijele sezone.
Monoskijanje u Zagrebu
Po uzoru na austrijska skijališta, u Zagrebu još od 2006. godine postoji skijanje za osobe u kolicima (monoskijanje) zahvaljujući ideji jedne mame koja je poželjela to za svoga sina. U sprovođenju ideje mame Marije u djelo Zagrepčanima su pomogli upravo Austrijanci. Nakon kursa monoskijanja, u Zagrebu je osnovan klub s ciljem da osobe s invaliditetom upoznaju s nečim što već godinama postoji izvan Hrvatske.
Hrvatska od maja 2007. godine zvanično ima i Hrvatski skijaški savez osoba sa invaliditetom (HSSOI), osnovan kao nacionalni savez skijaških klubova osoba sa invaliditetom. Okuplja klubove ili saveze sportaša svih kategorija invalidnosti koji se u Hrvatskoj bave skijanjem.
Monoski klub Zagreb osnovan je u cilju promoviranja, razvitka i unapređenja alpskog skijanja za osobe s invaliditetom. U okviru kluba radi se sportska poduka osoba s invaliditetom s ciljem rehabilitacije, integracije i socijalizacije, nakon čega se one mogu i takmičiti.
Rehabilitacijski učinci
Poznato je da skijanje aktivira cijelo tijelo zbog čega se mogu postići izvanredni rehabilitacijski učinci. Pomaže i kod razvijanja ravnoteže, kontrole i koordinacije pokreta, izvođenje ciljanih i svjesnih pokreta gornjih ekstremiteta i trupa.
Iz zagrebačkog kluba ističu da edukacijom u školi monoskijanja osobe s invaliditetom savladavaju osnovna znanja i vještine. Osim teoretskog dijela važno je i redovno vježbanje kako bi se ojačala trbušna muskulatura te muskulatura ramenog pojasa i ruku, što je važan preduslov za monoskijanje.
Ništa manje važno nije ni razvijanje socijalne integracije. Aktivno uključivanje u sportske aktivnosti i projekte preduslov je za potpunu rehabilitaciju i habilitaciju. Skijanje podstiče druženje i navalu adrenalina, zbog čega se osobe, koje se bave time, teško mogu povlačiti u sebe.
U BiH nema čak ni staza za šetanje
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u našoj zemlji žive oko 294.000 osoba sa invaliditetom. Nažalost, zimske turističke destinacije nisu im prilagođene. Nemamo čak ni staze za šetnju u kolicima, iako BiH ima Paraolimpijski komitet čiji se članovi bave i zimskim sportovima i aktivno učestvuju na svjetskim takmičenjima.
Bh. paraolimpijci se snalaze i najčešće treniraju na Jahorini i Bjelašnici, najpoznatijim skijalištima u našoj zemlji, koje također nemaju prilagođen pristup osobama s invaliditetom. Jedini u BiH koji skija na monoskiji je prvi bh. paraolimpijac u superveleslalomu Fahrudin Ćatović koji je naučio skijati u Austriji.
USAID Turizam ove godine objavio je Plan za uključivanje osoba sa invaliditetom u turistički sektor BiH kojim se nastoji osigurati put ka potpunoj provedbi UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Opcionalnog protokola u turističkom sektoru naše zemlje.
