Videoprodukcija Dron.ba sudjelovala je u podršci snimanju emisije “Länder – Menschen – Abenteuer” (Zemlje – Ljudi – Avantura) koja se emitira ovih dana na nekoliko nacionalnih televizijskih kanala u Njemačkoj.
Dokumentarac se sastoji od dva dijela – priloga o “zelenom sjeveru” i “surovom jugu” naše zemlje.
Zeleni sjever
“
Bujični vodopadi, kristalno čista jezera i divlje rijeke: Bosna i Hercegovina je ‘plavo srce’ Evrope, a u potpunosti je oblikovana vodom. I natopljena historijom: Iliri, Rimljani, Osmanlije i Austrijanci ostavili su trag na ovim prostorima. Džamije, sinagoge, katoličke i pravoslavne crkve prirodno stoje jedna uz drugu. Geografski, država se sastoji od regije Bosna na sjeveru, koja zauzima oko 80 posto nacionalne teritorije, i manje regije Hercegovina na jugu”, navodi se na samom početku teksta.
“Sjever Bosne i Hercegovine ispresijecan je gustim mješovitim šumama. Zemlja duguje ovo bogatstvo šuma prvenstveno vodi: milionima godina divlje rijeke kopaju svoj put kroz stijene planina, formirajući impresivne pejzaže s jezerima, podzemnim rijekama i grandioznim kaskadama. Vodopad u Jajcu je jedinstven u svijetu. Usred grada, rijeka Pliva ponire 20 metara u rijeku Vrbas. Vjeruje se da je vodopad star 50.000 godina i da je rijedak prirodni fenomen. Ovdje se već nekoliko godina održava spektakularno takmičenje u ekstremnim sportovima: skakanje sa vodopada. Dino Bajrić jedan je od najuspješnijih cliff ronilaca u zemlji. Prije tri godine je već pobijedio u Jajcu. Zbog povrede je bio isključen godinu dana. Sada se osjeća dovoljno spremnim da se takmiči sa najboljima od najboljih. Taj skok je ogroman mentalni izazov”, navodi se u opisu dokumentarca koji prati pripremu Dine Bajrića za Skokove sa Vodopada 2021. godine.
U istom dokumentarcu publika ima priliku učiti i o Sarajevu, Travniku, sevdalinci, rijeci Uni, Nacionalnom parku Sutjeska…
Sarajevo opisuju kao fascinantan grad, Bosnu i Hercegovinu kao simbol multikulturalnosti koja ima uzbudljivu prošlost.
„Područje je nekada bilo dio Rimskog carstva, naseljeno od Ilira, a kasnije od Slovena. Godine 1463. osvajaju ga Osmanlije. Njihova vladavina, koja je trajala više od 400 godina, nije samo oblikovala arhitekturu gradova, već je i donijela islam u zemlju. Od tada je Bosna i Hercegovina simbol multikulturalnosti. U malom mjestu Kraljeva Sutjeska, imam Amel Spahić i starešina Franjevačkog samostana Željko Brkić žive i uče pravom duhu zemlje, zajedništvu.“
Opisuju i kako se na istoku zemlje, na granici sa Crnom Gorom, nalazi Nacionalni park Sutjeska sa jednom od posljednjih starih prašuma u Evropi – Perućicom.
„Stabla bukve, smreke i bora, visoka i do 60 metara i stara nekoliko stotina godina, u blagim talasima prekrivaju kamenito podzemlje. Važno je utočište za mnoge ugrožene životinjske vrste kao što je balkanski ris. Netaknuta priroda je važno stanište i za druge rijetke i ugrožene životinjske i biljne vrste. I za posebne gljive“, navodi se u opisu emisije u kojoj se potom odlazi na drugi kraj zemlje, gdje rijeka Una teče duž zapadne granice sa Hrvatskom.
„Rimljani su rijeku zvali ‘Una – jedinstvena’ zbog njene jedinstvene ljepote. Una je spas i simbol istoimenog nacionalnog parka. Iznova i iznova rijeka pada preko širokih kamenih terasa. Štrbački buk je najimpresivniji vodopad sa svojim brojnim kaskadama. Vodene mase grmljaju 25 metara preko kamenih stepenica u dubinu. Neki hrabri rafteri su se prepustili i skočili za svojim gumenjakom u potrazi za vrhunskim udarcem“, navodi se u opisu.
Članak i cijeli video emisije pogledajte na OVOM LINKU.
Surovi jug
Od Kupreške ravnice, divljih konja, Ramskog jezera, čarobnog Prenja, preko Mostara pa sve do krajnjeg juga i Hutovog blata – sve se to našlo u dokumentarcu naziva “Surovi jug”.
„Stjenoviti kraški reljef dominira na jugu balkanske zemlje. Moćne rijeke su milionima godina oblikovale krševit krajolik Hercegovine. Oni kopaju klisure kroz kamene masive Dinarskih planina, plave nizine i formiraju jezera. Jedna od ovih kraških nizina je i Livanjsko polje. Ne samo da je najveća močvara u zemlji, već je i najveće redovno poplavljeno kraško polje na svijetu. Oko 700 divljih konja živi na visokim visoravnima koji se uzdižu iznad ovog jedinstvenog krajolika. Preci slobodno lutajućih životinja bili su radni konji koji su napušteni prije više od 50 godina. Konji su preživjeli oštre zime, izdržali napade vukova. Njihova populacija je nastavila rasti tokom godina i sada je atrakcija. Filmski stvaralac i fotograf Marin Mamuza od malena je fasciniran bosanskim mustangima. Danas je također posvećen njihovoj zaštiti“, navodi se u tekstu koji opisuje dokumentarac.
Još jedna posebnost hercegovačkog kraškog krajolika su rijeke sa svojim sedrenim barijerama, dodaju.
„Bezbrojni vodopadi koji se nadnose nad njim jedinstveni su prirodni fenomen. Isto tako, brojne procjedne rijeke koje iznenada nestaju u kamenitom tlu, buče podzemnim kanalima, da bi nakon nekoliko kilometara ponovo snažno probili površinu. Najpoznatija i najimpresivnija procjedna rijeka u Hercegovini je Trebižat. Nestaje i ponovo se pojavljuje devet puta pod novim imenima. Kao Trebižat, formira i spektakularne vodopade Kravica široke 120 metara. U redovnim intervalima, zaštitnici prirode Marlena Cukteraš i njene kolege ispituju životinjske vrste koje žive na dnu Trebižata. Daju vam savjete o kvaliteti vode. Upotreba pesticida na okolnim poljima velika je prijetnja njegovom ekosistemu. Stoga se konzervatori žele izboriti za status parka prirode za pet riječnih dionica“, navodi se, te se dodaje kako ne samo impresivna priroda, već i kultura sa zapadnim i orijentalnim utjecajima čine Bosnu i Hercegovinu jedinstvenom.
Znamenitost Hercegovine je grad Mostar sa svojim kamenim mostom Stari most, no manje poznat, ali sve slikovitiji je gradić Počitelj.
„Osmanlije su ga krajem 15. vijeka učinile jednim od najmodernijih gradova u regionu. Preci Jadranke Dizdar doselili su se u mjesto iznad Neretve prije 500 godina i postali njegovi gradski čuvari, dizdari. Njihovo prezime Dizdar podsjeća na časni zadatak njihovih praroditelja. Jadranka je posljednja iz porodice Dizdar koja još živi u Počitelju. Veterinar sada zarađuje za život prodajom voća turistima“, navodi se u tekstu.
Zatim se navodi kako je u gornjem toku rijeka Neretva uokvirena gustim šumama, te kako je Bosna i Hercegovina jedna od najšumovitijih zemalja u Evropi.
„Prerada drveta je najvažnija industrija, a drvo je ‘zlato’ zemlje. Orhan Nikšić je odrastao uz drvo. U četvrtoj generaciji njegova porodica izrađuje namještaj po staroj drvorezbarskoj tradiciji, koji je sada i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Otkako su Orhan i njegov brat Adem preuzeli kompaniju od svog oca, oni su također ručno izrađivali moderne kolekcije namještaja kojima inspiriraju međunarodni svijet dizajna“, navodi se.
U zaleđu Jadranskog mora nalazi se Park prirode Hutovo blato. Močvarno područje je jedno od najvećih zimovališta i jedan od najvažnijih rezervata prirode za močvarne ptice u Evropi. Nenad Spremo jednom godišnje sprovodi akciju prstenovanja kako bi utvrdio vrste i broj populacija ptica koje ovdje borave.
Surovi jug Bosne i Hercegovine: jedinstveno prirodno područje koje tek treba otkriti, dodaju Nijemci u dokumentarcu kojeg možete pogledati na ovom linku.
