Povom Evropskih dana arheologije koji su obilježeni od 17. do 19. juna s ciljem približavanja arheologije široj javnosti, Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno predstavio je rezultate dosadašnjih i budućih arheoloških istraživanja na Livanjskome polju.
Jedno od istraživanja provedeno je na području naselja Lištani, gdje su arheološka iskopavanja provedena u razdoblju od 2001. do 2006, te 2017. i 2018. godine. Dosadašnjim istraživanjima otkriveni su ostaci rimske nekropole, ranokršćanski kompleks s dvije bazilike, memorijom i krsnim zdencem, kasnoantička nekropola, te srednjovjekovno groblje.
Do sada su istražena 233 groba s 266 ukopa, a od pokretnih nalaza nađeni su brojni ostaci rimskih kamenih osuarija, ulomci keramičkih i staklenih posuda, numizmatika, ulomci ranokršćanskog crkvenog namještaja, nakit i oruđe.
Među nalazima iz grobova najbrojnije je nakit, također je nađena euharistijska žlica, konjaničke ostruge te natpis popa Tjehodraga pisan bosančicom polovicom 12. stoljeća. Radi se o kompleksnom lokalitetu u kontinuitetu od rimske antike do kasnog srednjeg vijeka.
Na lokalitetu oko naselja Lipe provedena su arheološka istraživanja 2007. i 2008. godine te su istraženi temelji stambenog objekta podijeljenog u nekoliko prostorija povezanih vanjskim trijemom na osnovu kojih se može zaključiti kako se radilo o villi rustici, stambeno-privrednom objektu koji je pripadao romaniziranoj delmatskoj porodici. Podaci o nalazima ukazuju na funkciju objekta tijekom 4. i 5. stoljeća.
U sistemskim arheološkim istraživanjima groblja kod naselja Rapovine 2010, 2012. i 2013. godine istraženi su ostaci predromaničke crkve koja je bila posvećena sv. Petru i građena u posljednjoj četvrtini 9. stoljeća. U njenoj unutrašnjosti nalazila se ograda svetišta, reljefno ukrašena, koju su klesali majstori dvorske klesarske radionice sa sjedištem u Kninu. Do pred kraj 17. stoljeća kada je srušena crkva je doživjela najmanje dvije obnove i pregradnje. Posljednji put crkva je obnovljena u prvoj polovici 17. stoljeća. Tokom kasnoga srednjega vijeka uz crkvu se oblikovalo groblje koje je u kontinuitetu u upotrebi do današnjeg doba kao najstarije aktuelno groblje na livanjskome području.
Također, na lokalitetima Prisap na temelju slučajnog nalaza na aktualnom katoličkom groblju 2019. godine provedeno je kratko zaštitno arheološko iskopavanje.
Istraženo je šest grobova od kojih je jedan grob pod stećkom. Radi se o kasnosrednjovjekovnim porodičnim grobnicama s kršćanskim značajkama pokapanja. U šest grobova istraženo je jedanaest kostura od kojih je pet dislociranih, šest ih je in situ. U grobovima su nađeni dijelovi nošnje (prstenje, ulomak kopče) te novčić. Prema preliminarnoj analizi, radi se o grobovima koji datiraju od 13. do 15. stoljeća i dio su većeg groblja pod stećcima koje je do sada dislocirano savremenim grobnicama.
U nešto starijim arheološkim iskapanjima, 1991, 1993 i 1994. godine na livanjskome području vršena su istraživanja na groblju sv. Ive u Livnu, gdje je utvrđeno da je riječ o lokalitetu sa sakralno-sepulkralnom tradicijom od kasne antike preko srednjega vijeka do najnovijega doba, a pokretni nalazi ukazuju i na starije željezno te rimsko doba.
Na lokalitetu je, neposredno uz rijeku Bistricu, otkriven dio ranokršćanske bazilike. Svetište bazilike u potpunosti je uništilo korito rijeke Bistrice. Ranokršćanski objekt s presvođenim kasnoantičkim grobnicama preslojili su srednjovjekovni grobovi te arhitektura franjevačkog samostana iz 14. stoljeća.
Na užoj lokaciji Kraljičina nasipa, zvanoj Rešetarica kod Podgradine, danas pod vodom Buškoga jezera, proučavani su ostaci ranokršćanske bazilike.
U okviru zaštitnih arheoloških iskopavanja u Buškome blatu 1969. godine, prije pretvaranja Buškog blata u akumulacijsko jezero, istražena su tri manja kasnosrednjovjekovna groblja obilježena stećcima: Kraljičin nasip, Glavica i Bilo Polje – Mašeta a u Grborezima su 1954, 1955. i 1956. godine istraženi ranosrednjovjekovni grobovi iz druge polovice 8. i prve polovice 9. stoljeća, koji su preslojeni velikim kasnosrednjovjekovnim grobljem iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća.
U grobovima su nađeni dijelovi nošnje, nakit, numizmatički nalazi i ostaci tekstila. Ukupno je istraženo 265 grobova s 355 ukopa, od kojih je 56 grobova obilježeno stećcima. Svi nalazi su smješteni u Zemaljskome muzeju u Sarajevu .
Najavljujući buduća istraživanja arheologinja Franjevačkog muzeja i galerija Gorica Livno je kazala kako će u fokusu biti arheološki lokalitet Štitić u Suhači kraj Livna. Arheološko iskopavanje planira se na temelju do sada brojnih slučajnih nalaza koji svojim obilježjima ukazuju na rimsko naselje s nekropolom i kasnoantičko naselje s ranokršćanskom bazilikom.
Najavljen je i skori izlazak iz štampe monografije „Rapovine: Groblje i crkva sv. Petra u Rapovinama”, autora Marije Marić Baković i Stipe Manđerala.
Ovim izdanjem će se prezentirati rezultati arheološkog iskopavanja na groblju u Rapovinama te će se posebno obraditi vrijedna grobna arhitektura iz 19. i početka 20. stoljeća koja je skupa sa srednjovjekovnom crkvom proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
