Kotor – srednjovjekovni grad

Stari grad Kotor jedan od najbolje očuvanih srednjovekovnih gradova u ovom dijelu Mediterana smjestio se podno planine Lovćen na krajnjem rubu Bokokotorskog zaliva, najljepšeg zaliva na Jadranu.

Kotor je grad koji je istrajao u očuvanju svog originalnog srednjovjekovnog izgleda sa brojnim vrijednim spomenicima srednjovekovne arhitekture, što je doprinijelo da postane dio UNESCO svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa.

Ljepoti ovog grada pridonose bedemi visoki 20 i široki 15 metara, koji ne opasuju samo Stari grad već se penju visoko u planine do tvrđave Svetog Ivana, ukupne dužine 4,5 kilometra. Obilaskom grada uskim uličicama koje iza svakog ugla kriju novi prizor jedinstvene mediteranske arhitekture i života, vide se mnogoborjne gospodske palate, crkvice i naravno prelijepa katedrala Sv. Tripuna, zaštitinika grada, koja je najljepši i najznačajniji spomenik romaničke arhitekture na Jadranu. Sagrađena je1166. godine na ostacima ranijeg hrama iz 8. vijeka. Kupola Katedrale je izgrađena u baroknom stilu, a stubovi su obloženi čuvenim mermerom sa Korčule.

Ne smije se propustiti ni posjeta nezaobilaznim Rimskim mozaicima u Risnu sa jedinstvenim predstavom rimskog boga sna Hipnosa i posjeta baroknom Perastu, gradiću sa jednom od najdužih pomorskih tradicija

U Perastu je šljunkovita plaža, duga 1.000 m, a posebnom je čini okolina – skladan spoj obale i mora sa pontama i kamenim primorskim kućama, okruženim bujnim mediteranskim rastinjem. I uz ovu, kao i obližnje plaže, more je izuzetno čisto, za šta su dokaz morska polja za uzgoj jestivih školjki.

Nezaboravna je i vožnja brodićem do umjetnog ostrva Gospe od Škrpjela. Otočić je izgrađen neprestanim nasipanjem kamenja koje je počelo još sredinom XV. stoljeća i traje donekle i danas. Legenda kaže da su peraški ribari nakon brodoloma pronašli na morskoj hridi ikonu Bogorodice sa Hristom i zavjetovali se da će na tom mjestu sagraditi crkvu, posvećenu ovoj ikoni Bogorodice, zaštitnice pomoraca i ribara.

Grad je sačuvao od zaborava i originalne manifestacije. Kako to vjekovima nalaže tradicija, krajem avgusta akvatorij kotorskog zaliva blista nesvakidašnjom ljepotom – maskirane barke, u điru kreću od ribarskog mjestašca Mua pa morskim putem pored Kotora do Dobrote.

Drevni Kotor mami posjetioce koji od putovanja i odmora imaju velika očekivanja. Pored kupanja u vodama jednog od 33 najljepša zaliva svijeta,kakvim je Bokokotorski zaliv proglašen 2000. godine, za ljubitelje aktivnog odmora grad i njegovo zaleđe nude puno mogućnosti poput pješačenje, biciklizma, kao i jedrenja i kajakarenja.

Grad Kotor čine nekoliko hotela, veliki broj restorana, kafića, otvorenih terasa i šankova, centralna pijaca koja se nalazi ispred zidina Starog grada, prodavnice, luka sa čamcima, jahtama i savremenim putničkim kruzerima koji su nekad ukotvljeni u sredini zaliva.

Nemojte otići iz Kotora a da ne probate nešto iz bokeške kužine koja preporučuje čak i jela od kojih su neka konzumirana još u antici na dvorovima rimskih careva. Pored „tradicionalnih jela“ poput hobotnice ispod sača, mušulja, vongola i kozica na buzaru, bijele ribe sa gradela, supe od bakalara ili crnog rižota, gastronomi ovdje mogu naći i recepte za pripremu vrlo egzotičnih jela poput koktela od avokadoa, hobotnice i dimljenog lososa, sabljarke u marinadi, rižota od palasture u domaćem prošeku, tune u sosu od prošeka i rogača, i sličnog. Tu je i tradicionalni riblji brodet, bijela i plava riba na sve moguće načine, uz tradicionalnu blitvu i krtolu, rižoto sa plodovima mora i širokom lepezom jela sa trpeze kontinentalne Crne Gore.