Prvi put u više od godinu dana osjeća se tračak nade, ili barem oprezni optimizam, da bi se pandemija mogla povući. No stručnjaci i dalje brinu da bi se mogla vratiti zbog novih mutacija virusa i možda čak biti jača.
Veliku zabrinutost trenutno izaziva delta varijanta koronavirusa, jako zarazna (i možda opasnija), koja je prvi put identificirana u Indiji u decembru prošle godine.
Indijom se brzo proširila, a potom i Velikom Britanijom, uzrokujući sve veći broj zaraženih i umrlih. Prvi slučaj zaraze delta varijantom u Sjedinjenim Državama dijagnosticiran je prije nekoliko mjeseci i broj zaraženih sada se ondje brzo povećava.
Delta se širi i Europom. Šef HZJZ-a Krunoslav Capak prošle je sedmice izjavio da je u Hrvatskoj 43 posto slučajeva zaraze delta varijanta i najavio je mogući dolazak novog vala zaraze.
KAKO ZAŠTITI SEBE I DRUGE OD ZARAZE VIRUSOM COVID-19
Stručnjakinja za zarazne bolesti s Medicinskog fakulteta Univerziteta Yale, Inci Yildirim, nije iznenađena razvojem situacije, piše portal ScienceAlert, prenosi Hina. „Svi virusi s vremenom evoluiraju i mijenjaju se šireći se i replicirajući”, kazala je.
No delta je jedinstvena po tome kako se brzo širi, rekao je F. Perry Wilson, epidemiolog s Medicinskog fakulteta Univerziteta Yale. „Delta će sigurno ubrzati pandemiju” širom svijeta, rekao je.
Pet činjenica o delta varijanti:
1. Delta je zaraznija od drugih varijanti
Delta je naziv za varijantu B.1.617.2., mutaciju virusa SARS-CoV-2 koja se prvi put pojavila u Indiji. Prvi slučaj zaraze delta varijantom identificiran je u decembru 2020. i ona se brzo proširila postavši ubrzo dominantnom u Indiji i potom u Velikoj Britaniji. Pred kraj juna delta je već činila više od 20 posto slučajeva zaraze u Sjedinjenim Državama. Ta brojka brzo raste, pa se očekuje da će uskoro prevladati i u toj zemlji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocijenila je da je ta varijanta virusa „najbrža i najjača”. „Zapravo je prilično dramatično kako će se stopa rasta promijeniti”, rekao je Wilson.
Delta se širi 50 posto brže od alfe koja je bila 50 posto zaraznija od originalne varijante virusa, a to znači da je nova varijanta 75 posto zaraznija od originalne, rekao je. „U posve neobuzdanom okruženju, u kojem niko nije vakcinisan i ne nosi masku, procjenjuje se da će prosječna osoba zaražena originalnom varijantom zaraziti još 2,5 ljudi”, rekao je Wilson. „U istom okruženju, delta bi se proširila s jedne osobe na možda 3,5 ili 4”. „Zaraza se tako širi eksponencijalno i brže”, rekao je.
2. Rizik za nevakcinisane
Najvećem riziku izloženi su nevakcinisani. Djeca i mladi također su razlog za zabrinutost. „Nedavno istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo je da djeca i odrasli ispod od 50 godina imaju 2,5 puta veće izglede zaraziti se delta varijantom”, rekla je Yildirim.
„Dok se starije dobne skupine vakcinišu, oni mlađi i nevakcinisani bit će izloženi većem riziku od obolijevanja od bilo koje varijante covida-19”, kazala je. „Ali čini se da delta pogađa mlađe dobne skupine više od prethodnih varijanti”.
3. Delta bi mogla izazvati „hiperlokalna žarišta”
Ako se delta nastavi širiti dovoljno brzo da ubrza pandemiju, Wilson kaže da će se najvažnija pitanja odnositi na prenosivost – koliko će se ljudi njome zaraziti i koliko brzo će se širiti? Odgovori bi mogli ovisiti dijelom o tome gdje živite i koliko je ljudi na tom mjestu vakcinisano, kazao je.
Na primjer, slabo procijepljeni grad koji je okružen s visoko procijepljenim područjima mogao bi doživjeti da virus ostane unutar njegovih granica, a rezultat bi mogla biti „hiperlokalna žarišta”, rekao je. Ako se na nekom području zarazi previše ljudi odjednom, lokalni zdravstveni sistem bit će preopterećen i umrijet će više ljudi, rekao je. „Zbog toga moramo biti jako zabrinuti”.
4. Drukčiji simptomi
Važno pitanje je hoćete li se od delta varijante virusa teže razboljeti nego od originalnog virusa. „Na osnovi praćenja hospitalizacija u Velikoj Britaniji, varijanta je vjerojatno malo više patogena”, rekao je Wilson.
Premda su potrebna daljnja istraživanja, prve informacije o težini delta varijante uključuju istraživanje iz Škotske koje je pokazalo da je kod delta varijante dva puta više vjerojatno da će nevakcinisani završiti u bolnici nego kada je u pitanju alfa varijanta. A vakcine su bitno smanjila taj rizik.
Drugo pitanje fokusira se na to kako delta varijanta djeluje na ljudsko tijelo. Postoje izvještaji o simptomima koji su drugačiji od onih povezanih s originalnom varijantom koronavirusa, kazala je Yildirim. „Izgleda da su kašalj i gubitak mirisa manje učestali. A pojavljuju se glavobolja, grlobolja, curenje nosa i povišena tjelesna temperatura, na osnovi najrecentnijeg istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje više od 90 posto slučajeva zaraze čini delta varijanta”, kazala je.
Nije poznato može li delta varijanta izazvati više proboja imuniteta, odnosno zaraziti ljude koji su cijepljeni ili imaju prirodni imunitet od ranije zaraze koronavirusom, što je do sada rijetkost. „Proboj imuniteta je veliko pitanje”, kazao je Wilson. „Barem kad je riječ o imunitetu koja stvaraju mRNA cjepiva, ne izgleda da će to biti problem”.
Analiza Engleske agencije za javno zdravlje pokazalo je da su barem dvije vakcine učinkovita protiv delta varijante. Pfizer/BioNTechovo vakcina učinkovito je 88 posto protiv simptomatske bolesti odnosno 96 posto protiv hospitalizacije od delta varijante, dok je AstraZenecina vakcina (koje nije mRNA cjepivo) 60 posto učinkovito protiv simptomatske bolesti i 93 posto protiv hospitalizacije.
Istraživanja su pratila ispitanike koji su dobili obje doze vakcine. „Dakle, njihov rizik značajno je niži nego osobe koja nije vakcinisana”, rekla je Yildirim.
Podaci o učinkovitosti drugih vakcina protiv delta varijante još nisu dostupni, ali neki stručnjaci smatraju da bi Moderna mogla djelovati slično kao Pfizer, budući da su oba mRNA cjepiva.
5. Vakcinisanje je najbolja zaštita protiv delta varijante
Najvažnije što možete učiniti da biste se zaštitili od delta varijante je da se potpuno vakcinišete, ističu ljekari. To znači da morate dobiti obje doze vakcine koje se daje u dvije doze i pričekati preporučena dvije sedmice nakon vakcinisanja drugom dozom da bi zaštita bila maksimalna.
Hoće li delta varijanta biti dovoljna da potakne one koji se mogu vakcinisati da to i učine? To niko sa sigurnošću ne zna, ali moguće je, rekao je Wilson, koji savjetuje svima koji imaju pitanja o vakcinisanju da razgovaraju sa svojim porodičnim ljekarom. „Kada se pojave lokalna žarišta, stope vakcinisanja rastu”, rekao je.
„Znamo da ako vam se neko poznat jako razboli i ode u bolnicu, to može malo promijeniti vašu procjenu rizika. To bi se moglo češće događati. Nadam se da će stope vakcinisanja rasti”.
