Iako se pretpostavlja da smo za vrijeme praznika svi veseli, uzbuđeni i sretni, mnogi umjesto da uživaju padaju u depresiju. Naročito jer od praznika previše očekuju…
Mnogima ovo jeste “najljepše vrijeme u godini”, no s druge strane nekima je prilično stresno jer misle na mnogo stvari koje moraju obaviti, poput kupovine, pripreme i uređivanja. Ljudi tako sebi nametnu ogroman pritisak i negativne emocije, zbog čega često padnu u depresiju. Stručnjaci iz oblasti psihologije obično savjetuju da se naprave rasporedi bitnih stvari koje treba obaviti i da uz njih planirate i druge sitnice, kako se na kraju dana ne bi osjećali iscrpljeni i nezadovoljni. Jedan od problema je i što je gotovo uvijek jedna osoba odgovorna za sve što toj osobi nameće osjećaj tjeskobe, smanjene koncentracije i neizbježno – mnogo grešaka. Ukoliko ste vi ta osoba, preraspodijelite zadatke unutar porodice i zadužite za svakoga ponešto.
Jedan od najčešćih razloga zbog čega se neki ljudi osjećaju depresivno za vrijeme praznika je zbog toga što su nam društvene konvencije nametnule novogodišnje praznike kao nešto što izgleda savršeno. Sve te reklame, filmovi, pjesme, ukrasi po gradu djeluju savršeni, a po čovjekovo mentalno zdravlje djeluju gotovo pogubno. Što su praznici bliži, čovjekova očekivanja su veća, a vremena da se sve ostvari “kao na filmu” je sve manje i to stvara preveliki stres. Čovjek mora shvatiti da su takva očekivanja nerealna, da su razočarenja neminovna zbog toga što ništa nije savršeno, a samim osjećajem frustracije zbog toga što sve nije ispalo kako ste zamišljali podiže hormon kortizol u tijelu zbog kojeg se ljudi osjećaju kao da su na rubu živaca.
S druge strane, neki ljudi se u ovom periodu osjećaju melahnolično jer su im svi praznici uvijek isti – isti ljudi, ista mjesta, ista rutina. No ne mora uvijek biti tako, ne morate uvijek obilaziti iste rođake ili prijatelje. Odlučite s kim želite provesti praznike, druge pozovite telefonom, a pandemija vam je svakako dobar izgovor da se ne skupljate previše.
Čest razlog padanja u depresiju u ovom periodu su i finansijski problemi. Pokloni, ukrasi i hrana mnogo koštaju i najčešće prevazilaze kućni budžet, pa se tokom narednih mjeseci “steže kaiš” kako bi se finansije vratile u normalu. No postoje načini da se to izbjegne ukoliko unaprijed isplanirate potrošnju novca. Odredite budžet za poklone, napravite popis kome šta kupujete i toga se držite. Ne morate kupovati nove ukrase, držite se starih ili napravite sami nove! Dobar savjet je i da prije odlaska u prodavnicu podignete novac s bankomata, a karticu ostavite kod kuće – tako ćete se prisiliti da se držite vašeg ograničenja.
Još jedan od razloga zbog kojih ljudi često padaju u depresiju tokom praznika je zbog toga što zamišljaju kako je vrijeme praznika i vrijeme praštanja i novih početaka, pa očekuju da će na nekom porodičnom ručku ili slavlju s prijateljima riješiti probleme ili svađe s nekim dragim. Sam Božić bi trebao biti i vrijeme praštanja, no samo zato što je Božić ili Nova godina ne mora značiti da su osobe s kojima ste u zavadi promijenile mišljenje ili stav. Ukoliko očekujete da ćete ih sresti na mjestu gdje i vi idete, pripremite se i ne ponavljajte stare obrasce ponašanja. Tako ćete smanjiti očekivanja i više uživati.
Za vrijeme praznika mnogi ponekad osjećaju jače emocije, pa je tako i osjećaj gubitka ili tuge još snažniji, a sve to potiče depresiju. Iskoristite priliku i porazgovarajte sa svojim bližim o tome što osjećate, a ako se baš teško nosite sa tim problemom potražite pomoć stručnjaka, makar preko online savjetovališta.
Među najvažnijim stvarima koje ne smijemo zaboraviti za vrijeme praznika je misao o svom tijelu i zdravlju. Na prazničnim trpezama očekujemo mnogo poslastica i ne planiramo se štediti. No, to se može negativno odraziti na naše zdravstveno stanje, jer jedenje previše slatkog potječe proizvodnju inzulina čije posljedice su umor, uzrujanost i smanjena poslovna sposobnost. Tako da pripazite sa slatkim.
U zimskom periodu ljudi su skloni tome da zaboravljaju na tjelovježbu i kretanje, a još kada se s tim spoje kalorični obroci, i tijelo i duh klonu i vode ka depresiji. Ne mora da znači da sada trebate krenuti u teretanu, ali činite male korake – šetajte po hladnoći, planinarite čak i zimi, idite pješke na posao ili se umjesto liftom popnite stepenicama.
U svemu ovome, nemojte zaboraviti da odvojite malo vremena za sebe – prošetajte u miru, popijte kafu ili se okrijepite toplom kupkom, pogledajte neki dobar film ili pročitajte knjigu. Tako ćete napuniti baterije i osjećati se manje depresivno.
I dakako, neka vam misija tokom zime bude potraga za tračkom sunca. Naime, poznato je da bismo mogli funkcionirati tokom dana dana da nam je potrebna određena doza sunca koja pokreće proizvodnju hormona melatonina, koji održava naš unutarnji ritam spavanja. Nedostatak sunca znači smanjenu proizvodnju melatonina što to može utjecati na pojačanu razdražljivost, smanjenu koncentraciju, probleme sa spavanjem, glavobolje i mučninu. Potražite bar malo sunca i dovoljno je makar 20 minuta sjediti na suncu ili uz osunčani prozor kako bi naš unutarnji sat i dalje normalno funkcionirao.
