Zemlja s preko 17, 500 otoka, od kojih svaki ima svoj karakter, moćnim vulkanima, historijskim hramovima, netaknutom džunglom, sunčanim prirodnim rajem, to je Indonezija, o kojoj smo razgovarali s ambasadorom ove azijske republike u BiH, Subijaksonom Sujonom.
Ambasador Subijaksono Sujono sa suprugom, madam Haryati Subijaksono, njihovim sinom i mlađom kćerkom
Razgovarala: Elma Zećo
Već pri samom ulasku u ambasadu, jedno od mlađih diplomatskih predstavništava u Sarajevu, osjetili smo dašak ugodne atmosfere, toplog i srdačnog osoblja. Takav je i sam ambasador. Prije svega, stalno nasmijan i veseo. Upravo zahvaljujući tome ekipa portala Furaj.ba osjećala se opušteno i uz prigodne indonezijske specijalitete upoznala drugačije lice diplomatije.
Da li ste zadovoljni rezultatima dosadašnje saradnje između Indonezije i BiH?
– Ambasada je otvorena prije četiri i po godine, no, diplomatske veze postoje mnogo duže, jer BiH već godinama ima svoju ambasadu u Džakarti. Također, veza između naših naroda kao i poslovna saradnja postojale su još u vrijeme Jugoslavije. Vaša zemlja je veoma važna za Indoneziju i zbog geografskog položaja izuzetno interesantna. Svakako da želimo nastaviti graditi ono što je započeto. U ovom, iako kratkom, četverogodišnjem periodu maksimalno smo se potrudili kako bismo promovisali vezu između naših zemalja. Mnogo je učinjeno. U vrijeme kada nismo imali svoje kancelarije u Sarajevu, nekolicina ljudi je poznavala Indoneziju kao zemlju, osim što su svi čuli za Bali, ali nerijetko nisu ni znali da je Bali dio Indonezije. Mi želimo dijeliti naše znanje o Indoneziji s ljudima u BiH. Bavili smo se kulturom, ljudima, ekonomijom. Prije su, naprimjer, biznismeni iz BiH proizvode iz Indonezije kupovali najčešće preko trećih zemalja. Otakako sam došao ovdje počeo sam na godišnjem nivou organizovati poslovnu posjetu Indoneziji, jer želimo kreirati direktan kontakt između poslovnih ljudi. I sada dobijamo zahtjeve bh. biznismena zainteresovanih za određene stvari iz Indonezije, ali i obrnuto. S druge strane, u oblasti obrazovanja organizovan je odlazak studenata u Indoneziju, a nadamo se da ćemo uspjeti dovesti i studente iz Indonezije u BiH.
Na koliko ste diplomatskih destinacija bili prije BiH i na koje stvari obično obraćate pažnju kada stignete u novu sredinu?
– Ovo je moje peto stacioniranje. Bio sam u Danskoj, Vijetnamu, Grčkoj, SAD-u, tačnije u Los Anđelesu. Gdje god dođem, pažnju najprije obraćam na ljude i hranu (smijeh). Moram se prilagoditi gdje god da dođem, to je moja dužnost.
Koje su prema Vašem mišljenju prednosti BiH?
– BiH je na putu ka Evropskoj Uniji. Koliko će proces priključivanja trajati, ne znam, ali ova zemlja je za Indoneziju dobra prilika u pogledu razvoja biznisa. Troškovi i računi su mnogo manji nego u EU zemljama. Zbog toga uvijek ohrabrujem biznismene Indonezije da dođu ovdje. Sada je dobro vrijeme za to. Poslije toga mogu ući na evropsko tržište. U BiH mogu proizvoditi, a u druge evropske zemlje izvoziti.
Kada bismo BiH više promovisali u Indoneziji, mislite li da bi se broj turista iz Vaše zemljepovećao kod nas?
– Sigurno. Vi imate mnogo zanimljivih i atraktivnih destinacija, imate lijepe planine i čiste rijeke. Posjete Indonežana, muslimana i katolika, uglavnom su vezane za religijski turizam za koji i u Indoneziji postoje dobri uslovi zahvaljujući mnoštvu prikladnih destinacija. Tako se, naprimjer, u našoj zemlji nalazi najveći budistički tempel u svijetu, Borobudur. Mi želimo da turisti idu i u druge dijelove Indonezije, ne samo na u cijelom svijetu poznati Bali.
Šta još ima Indonezija što druge zemlje nemaju?
– Na prvom mjestu su prirodne ljepote, a potom dolazi mozaik kultura.
Postoje li riječi kojima se može opisati kultura Indonezije, posebno ako uzmemo u obzir da tamo živi preko 250 miliona ljudi?.
– Zamislite da se samo na našem glavnom otoku – Javi može susresti s preko 50 različitih etničkih grupa, različitih jezika. Kada govore svoje lokalne jezike, ljudi se ne razumiju, zato komuniciramo na nacionalnom jeziku – indonezijskom. I hrana je drugačija. Kakav će okus dominirati, da li će biti slađa, slanija, začinjenija, zavisi u kojem dijelu Jave se pravi. Gdje god dođete, drugačije je. Ali ima jedno jako popularno jelo koje se zove rendang i koje promovišemo kao nacionalno. Treba ga probati prilikom posjete našoj zemlji. Hrana je povezana s kulturom ljudi čiji su važan životni aspekat tradicionalna vjerovanja.
Da li je teško naučiti kuhati indonežanska tradicionalna jela?
– Ako ste u Indoneziji, nije. Ako ste ovdje, poprilično, jer ne možete naći ni sve potrebne sastojke.
Kako Vam se dopada bosanska kuhinja?
– Prema mom mišljenju izdvajaju se janjetina, ćevapi, burek, a od kolača baklava. Volim bosansku hranu. Ukusna je.
Kako biste Indonežanima opisali Sarajevo?
– Sarajevo me podsjeća na Džakartu, samo što je Džakarta mnogo veća i, naravno, naseljenija. No, imam dojam da je duh ljudi isti. Multikulturalnost i multikonfesionalnost su i ovdje prisutne, a ljudi su društveni i prijatni. Sarajevo je lijep grad. U njemu se osjećam sigurnim.
Prijem u Sarajevu povodom Dana nezavisnosti Republike Indonezije
Tradicionalni ples koji prikazuje ljepote pauna
Ekipa portala Furaj.ba u posjeti indonezijskoj ambasadi
