Efes svoju historiju počinje pisati sredinom sedmog vijeka prije nove ere, a ako je vjerovati legendama osnovale su ga Amazonke, žene ratnice
Fotografije i tekst: Emira Azganović
Nalik na sudbinu mnogih velikih ljudi, gradova, zemalja, od osnutka, čini se, Efes nikada nije imao mira. Putujući kroz vrijeme imperijalističkih pretenzija, bio je izložen raznim silama, a i lokaciju je mijenjao više puta u skladu s potrebama i običajima. Za vrijeme vladavine lidijskih kraljeva postao je jedan od najbogatijih gradova u mediteranskom svijetu, a dio njegove priče bili su i perzijski vladari kao i Aleksandar Veliki, koji je baš ovdje prozvan Božanskim. Zbog intenzivnih događaja Efes je danas važno odredište za proučavanje historije. Smatra se da je u rimsko doba u njemu živjelo preko 250000 stanovnika, što bi u poređenju s današnjim vremenom odgovaralo jednoj metropoli. Danas je Efes jedan od najbolje očuvanih grčko-rimskih gradova u Evropi i top turistička atrakcija u Turskoj.
Artemidin hram
Efes je bio najveći grad u Maloj Aziji, što je u današnje vrijeme Turska. Bio je grčka luka i grad magije. U njemu je rođen i grčki filozof Heraklit. Nalazi se na zapadnoj obali Turske, u blizini Kušadasija, popularne turističke destinacije na obali Egejskog mora, a nije daleko ni od Izmira. Njegovi žitelji nekada su neizmjerno poštovali boginju Artemidu, koja je važila za boginju plodnosti, a u Efesu i za boginju divljih zvijeri. Bila je kćerka Zeusa i Lete. Artemidin hram, koji je bio proglašen i jednim od Sedam svjetskih čuda, izgrađen je od bijelog mermera s preko 100 ogromnih stubova krajem četvrtog vijeka. Iako se danas vide samo njegovi ostaci, na ovom mjestu se može još uvijek zamisliti otmenost i uzvišenost hrama koji je u svoje vrijeme posjetioce ostavljao bez daha. Artemidin hram bio je izuzetno cijenjeno sveto mjesto. Služio je kao utočište ljudima u stanju potrebe, a kako se u njemu niko nije usuđivao krasti, bio je i banka pod sveštenikovom upravom. Gubi se u potpunosti kada kršćanstvo postaje službena religija Rimskog carstva, da bi tek u 19. vijeku britanski arheolog John Turtle Wood otkrio njegove ostatke.
Celzusova biblioteka
Efes je bio dom i čuvene Celzusove biblioteke, javne ustanove rimskog vremena u Efesu, čiji su ostaci otkriveni početkom 20. vijeka. Biblioteka je podignuta u vrijeme kada su u Rimskom carstvu postojale brojne javne biblioteke, a osnivali su ih često bogati ili utjecajni ljudi tadašnjeg vremena. Isti je slučaj s Celzusovom bibliotekom, podignutom između 117. i 125. godine zahvaljujući porodici Juliusa Celsusa, političara i senatora rimskih carskih vremena, koja je pripadala redu vitezova.
Biblioteka se nalazila u antičkom centru grada južno od donje Agore, jednog od dva trga za svečanosti, okupljanja i trgovanje. Njena vrata i prozori otvarali su se prema istoku, prema uputama rimskog arhitekte Vitruva o gradnji biblioteka, koji je smatrao da jutarnje svjetlo može sušiti knjige i čuvati ih od plijesni.
Kuća Djevice Marije
Na brdu Slavuja, nekoliko kilometara od Efesa, nalazi se skromna mala kuća romaničkog stila pravljena od kamena s posebnom simboličkom snagom. Riječ je o kući u kojoj se nedugo nakon Isusove smrti nastanila njegova majka, Djevica Marija, koja je, prema predaji, u Efes stigla zajedno s Isusovim učenikom Ivanom. Ovdje je, kako hodočasnici vjeruju, dočekala smrt, ili, kako se u duhu kršćanstva kaže – mjesto je to njenog uznesenja.
Marijina kuća, koju je na svom hodočašću otkrio 1891. jedan njemački monah, uređena je kao kapelica s oltarom. Vjernici je doživljavaju kao svetište i danas slovi za jedno od najposjećenijih hodočasničkih mjesta važnih u kršćanstvu. Pohodi ga na hiljade posjetitelja, a u posjetu su mu pristizali i sveti očevi iz Vatikana. No, ne dolaze ovdje samo kršćani, nego i muslimani, koji je poštuju kao odabranu među svim ženama, majku poslanika Isa a.s. O Marijinoj kući se većinom brinu časne sestre koje dolaze iz SAD-a.
Još mnogo znamenitosti
Efes ima dvije ulice koje su mnogo značajne zbog kulturno-historijske zaostavštine: Mermerna ulica i ulica Kuretes. Dok se u jednoj nalazi helenistički teatar, u drugoj je grobnica princeze Arsine IV iz I vijeka prije nove ere. Iza je ulaz u rimske vile, a blizu su i ostaci muškog javnog toaleta, gdje su se nakada čak vodili važni razgovori.
Lokalitet Efesa također je bio mjesto izgradnje bazilike Svetog Ivana, Hadrijanovog hrama, Trajanove fontane, Herkulove kapije, spomenika posvećenog Gaju Memiusu, hrama imperatora Domicijana, teatra Odeona u kojem su se održavali koncerti i okupljalo vijeće grada.
