Kuća bosanskog jezika svečano je u četvrtak otvorena u centru Tuzle. Idejni tvorac Kuće bosanskog jezika, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, nakon govora o historijatu bosanskog jezika, ovo reprezentativno zdanje je proglasio otvorenim.
˝Imao sam čast i zadovoljstvo, u centru Tuzle otvoriti Kuću bosanskog jezika. Ova kuća bit će čuvar zajedničkih kulturnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. Jer, bosanski jezik nije ni srpski ni hrvatski ni bošnjački, nego je bosanski, bosanskohercegovački. Kuća bosanskog jezika sadržava postavku o najstarijem južnoslavenskom rječniku štokavskog narječja u Evropi, o Bosansko-turskom rječniku iz 1631. godine, koga je objavio Tuzlak Muhamed Hevai Uskufi. Stalna postavka sadrži i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika od Povelje Kulina bana iz 1189. godine, do konca 20. stoljeća˝, izjavio je gradonačelnik Imamović.
Prema njegovim riječima, ulaganje u obrazovanje, nauku, umjetnost i generalno u kulturu daleko je manje od ulaganja u susjednim državama.
˝Ključne državne kulturne ustanove, finansijski jedva opstaju. Književna, dramska i filmska umjetnost primaju nedopustivo male poticaje. Napade na bosanski jezik, započete sredinom 19. st. nacionalisti intenziviraju i u trećoj deceniji 21. st., a Bosna i Hercegovina još nema strategiju odbrane. Još uvijek imamo elitu koju zanima vlast, ali ne zanima kulturni razvoj i budućnost Bosne i Hercegovine. Ako i kada bude donesena, Strategija zaštite zajedničkih bosanskohercegovačkih kulturnih vrijednosti mora predvidjeti i veća ulaganja u obrazovanje, nauku i umjetnost, u spomeničku i manifestacionu kulturu, u kulturu u najširem smislu te riječi˝, izjavio je Imamović i dodao:˝ U iščekivanju državne strategije, mi u Tuzli radimo ono što možemo. Grad Tuzla je priredio još jedno u nizu izdanja Bosansko- turskog rječnika Muhameda Hevaije Uskufija iz 1631. godine. Ove 2022. godine, izgradili smo i Kuću bosanskog jezika, koja će čuvati uspomenu na velikana naše prošlosti i na prvi južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi, ali i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika kao zajedničkog naslijeđa svih Bosanaca i Hercegovaca“, zaključio je Imamović, te proglasio Kuću bosanskog jezika otvorenom˝.
