Putovanja imaju moć preobraziti živote, osnažiti zajednice i potaknuti promjene kako za putnike u njihovim vlastitim životima tako i za domaćine. Svako, bez obzira na dob, rasu, spol ili invaliditet, trebao bi imati pristup putovanju i fizičkim, emocionalnim i društvenim koristima putovanja.
Foto: Depositphotos
Svjetski dan turizma obilježava se i ove godine, 27. septembra pod temom “Turizam za inkluzivni rast” s ciljem akcentiranja sposobnosti turizma da pokreće inkluzivni razvoj i ulogu koju ima u stvaranju prilika za milione ljudi širom svijeta.
Zurab Pololikashvili, generalni sekretar Svjetske turističke organizacije (UNWTO), je povodom Svjetskog dana turizma istakao: “Ovo je prilika da pogledamo dalje od turističkih statistika i priznamo da iza svakog broja stoji osoba. Zato UNWTO poziva svoje države članice, kao i nečlanice, sestrinske agencije UN-a, preduzeća i pojedince da proslave jedinstvenu sposobnost turizma da osigura da niko ne zaostaje dok se svijet ponovo otvara i gleda u budućnost“.
Turisti su motivirani za dolazak na destinaciju njenom atraktivnošću i ponudom koju nudi, ali i pristupačnošću i prilagođenošću njihovim potrebama.
Iako pristupačan turizam – „turizam za sve“, nije novi koncept, u svijetu i Evropi je posljednjih godina došao u prvi plan s obzirom da turoperatori, firme i destinacije počinju uočavati i sve veću potražnju za pristupačnošću i prilagođenošću.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), procjenjuje se da 15% svjetske populacije (1 milijarda ljudi), živi s nekim oblikom invaliditeta. Agencija za statistiku BiH procijenjuje, na osnovu podataka dobijenih od službi za socijalni rad i PiO fondovima u oba entiteta, da više od 290.000 građana ima status invalida.
Na temelju kontinuiranog istraživanja tema i pisanja o osobama sa invaliditetom uočili smo da osobe sa invaliditetom mogu i žele biti korisnici turističkih usluga, ali su suočeni s brojnim problemima.
BiH nedovoljno prilagođena osobama s invaliditetom
Iako je BiH potpisnica UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom koja garantira jednakost i pristup uslugama sportskih, rekreativnih i turističkih aktivnosti, još uvijek ne radi dovoljno na unapređenju mehanizama koji bi približili turizam ovoj kategoriji posjetilaca.
To što se turističke zajednice u našoj zemlji ne bave dovoljno problematikom osoba sa invaliditetom pogrešno je najprije sa ekonomskog aspekta, jer ne iskorištavamo dovoljno potencijal te ciljne grupe, no pogrešno je i sa one ljudske strane, zbog toga što naša nebriga prema skupinama osobama s invaliditetom pokazuje i našu nezainteresiranost, a zatim needuciranost, neinformiranost i nepraćenje globalnih trendova.
Istina je da turističke zajednice u našoj zemlji do sada nisu imali interesa, a ni upita za posebnim turističkim sadržajima za osobe s invaliditetom, no to je zato što im nemamo šta ni ponuditi osim usluge rehabilitacije ili banjskih tretmana.
Turističke atrakcije u našoj zemlji uglavnom su nepristupačne osobama sa invaliditetom, bilo da je riječ o prirodnim ili kulturno-historijskim atrakcijama koje imaju arhitektonske barijere. Restorani i hoteli također, iako je ponuda ugostiteljskih objekata i prenoćišta koji su prilagodili svoje usluge ovoj kategoriji posjetilaca sve veća, naročito u Sarajevu.
Ipak, osim uvođenja lifta, postavljanja prilaznih rampi za osobe u kolicima i prilagođenih toaleta, nema drugog pomaka za olakšavanje pristupa mnogim mjestima osobama s invaliditetom. Rijetke su kulturne institucije i objekti uslužne djelatnosti koji imaju vodiče ili ponude na Brajevom pismu za slijepe i slabovidne osobe. Nemamo niti turističke vodiče koji znaju znakovni jezik kako bi predstavili ponude ili vodili na ture gluhonijeme osobe.
Zbog nepristupačnosti turističkih destinacija u BiH, stiče se utisak da su osobe sa invaliditetom nepoželjni gosti, a pristupačnost za sve turističkim objektima, proizvodima i uslugama trebala bi biti centralni fokus svake odgovorne i održive turističke politike i razvoja turizma u BiH.
Pozitivni primjeri
Kada je u pitanju unapređenje usluga za osobe sa invaliditetom, na tome su najviše radili muzeji i kulturne institucije.
Pozorište mladih Sarajevo prvo je pozorište u BiH koje je u potpunosti prilagođeno osobama s invaliditetom, te ima mjesta pristupačna za osobe u invalidskim kolicima, kao i mjesta preporučena za gluhe i nagluhe osobe.
Pomake u prilagođavanju institucije za ovu kategoriju posjetilaca napravilo je nekoliko muzeja širom Bosne i Hercegovine uvođenjem taktilnih eksponata, odnosno eksponata koje mogu osjetiti i dodirivati slijepe i slabovidne osobe, tableta sa audiovodičima, angažiranjem tumača znakovnog jezika i ukidanjem arhitektonskih barijera. Na tome su najviše radili Muzej ratnog djetinjstva i Historijski muzej u Sarajevu, Muzej Grada Zenice, Muzej Hercegovine u Trebinju i Muzej RS-a u Banjoj Luci.
Za pohvaliti je i projekat Mali ambasadori Sarajeva kojeg su 2019. godine pokrenuli turistički djelatnici istoimenog udruženja u saradnji s turističkom agencijom Insider Sarajevo. Riječ je o projektu koji uključuje i besplatne pješačke turističke ture za djecu. Nekoliko puta organizirali su obilaske za djecu sa Downovim sindromom, čime su iz ovog udruženja željeli pokazati kako sva djeca imaju pravo na to da im se sadržaj adekvatno prilagodi.
U ovoj godini u Širokom Brijegu otvoren je i kafić „Kutak sreće“ u kojem rade osobe s poteškoćama u razvoju, namjenski prilagođen za potrebe Udruženja osoba s poteškoćama u razvoju ZHK.
Ispričajte nam svoje iskustvo!
U cilju podizanja svijesti cjelokupne zajednice o značaju pristupačnosti i prilagođenosti turističkih destinacija osobama sa invaliditetom i starijim osobama na Svjetski dan turizma, pozivamo Vas da nam ispričate svoju iskustvo o pristupačnosti bosanskohercegovačkih destinacija.
Furaj.ba će na portalu i društvenim mrežama objaviti Vaše priče…
Zato što jedan članak nije dovoljan…
