Kinđe, hvala ti!

Mirza Delibašić u svojoj karijeri osvojio je sve što se osvojiti može.

Mirza Delibašić

Bio je košarkaški genije svog doba, i još se nije rodio onaj ko bi mu ime sa bosanskog trona skinuo. Bio je jedan od najvećih u generaciji koja je dominirala našim prostorima, Evropom pa i svijetom, osvojivši sve najvažnije naslove u košarkaškoj igri, kako klupskoj tako i reprezentativnoj. Dosegao je vrh košarkaške Evrope sa sarajevskom Bosnom, bio prvak svijeta i bio olimpijski prvak. Njegovim odlaskom košarka na bivšem prostoru Jugoslavije ostala je bez posljednjeg romantičara kojeg su svi odmilja zvali Kinđe.

Mirza u dresu Real Madrida

Rođen je u Tuzli, 9. januara 1954. godine. Sportsku karijeru započeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Te iste godine postaje i član tuzlanskog košarkaškog kluba Sloboda gdje igra sve do 1972. godine, kada prelazi u sarajevsku Bosnu, i svoju prvu utakmicu igra protiv splitske Jugoplastike. Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao približno 14.000 koševa. Mirza Delibašić je kao igrač predvodio Bosnu do naslova prvaka Evrope 1979. godine. Bio je i jedna od zvijezda španskog kraljevskog kluba – Reala iz Madrida gdje je ostvario zapažene rezultate. Kao selektor reprezentacije BiH u Njemačkoj 1993. godine, ostvario je dosad najveći uspjeh bh. košarke na evropskim prvenstvima, osvojivši osmo mjesto.

Reprezentacija Jugoslavije kao evropski prvaci 1975. godine

U dresu jugoslavenske reprezentacije bio je prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik. Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena. Dobitnik je mnogih sportskih i društvenih priznanja, a u četiri navrata biran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine da bi onda dobio specijalno priznanje kao vanserijski as i postao član žirija za izbor sportiste. Za najboljeg košarkaša SFRJ proglašen je 1980.

SFRJ Jugoslavija kao svjetski prvak 1978. godine

Vjeran BiH ostao je i u toku opsade, odbivši poziv rukovodstva ”Reala” da opkoljeno Sarajevo zamijeni Madridom.


Smrt ga je zatekla na mjestu direktora KK Bosna, 8. decembra 2001. godine. Danas sportska dvorana u KSC Skenderija nosi njegovo ime, a spomenik mu je podignut u parku preko puta sarajevskog FIS-a.

ČITAJ VIŠE

Prijavite se na naš news letter

Klikom na "pošalji" pristajete da Vam šaljemo naš newsletter

povezani tekstovi

error: Content is protected !!