Teško je zamisliti da ćete se jednog dana prošetati sarajevskom Baščaršijom i ne čuti kuckanje kazandžija i vidjeti mandale na vratima malenih zanatskih dućana… A takvo vrijeme, vrijeme izumiranja, prijeti upravo starim zanatima koje bismo trebali njegovati i sačuvati od zaborava.
Fotografija: Naslovnica virtuelnog muzeja
Dvije verzije aplikacije
Danas kada se mladi više ne odlučuju učiti zanate, kada domaći ne kupuju ili ne koriste zanatske proizvode, kada je zbog pandemije koronavirusa turista u gradu veoma malo, stari zanati su na rubu izumiranja. Istraživačka laboratorija Sarajevo Graphics Group i udruženje DIGI.BA odlučili su kroz virtuelnu realnost upoznati javnost sa historijom zanata sa Baščaršije i tako privući ljude da posjećuju zanatske radnje i u realnosti. Tehnika interaktivnog digitalnog pripovijedanja kojom se bave veoma je atraktivna za gledaoce. U ovom projektu priče o zanatima priča glumac koji igra ulogu trojice zanatlija u crtežu čaršije. Aplikacija će biti besplatno dostupna online u dvije verzije, jedna za VR headset i druga za desktop računar. Download aplikacije će se moći izvršiti sa internet stranice projekta.
Bozadžija, četkar i kazaz
Zbog ograničenog budžeta odlučili su da u ovoj verziji aplikacije detaljnije predstaviti tri zanata: bozadžija, četkar i kazaz. Sva tri zanata su pred izumiranjem. Odabir zanata je uradio kustos iz Muzeja Sarajeva Moamer Šehović, koji je obezbijedio i podatke o historiji zanata predstavljene u okviru aplikacije. Korisnici će saznati šta znače nazivi pojedinih zanata i koji od njih su se pojavili u kojem vremenskom periodu.
Ovaj projekat ima za cilj da privuče pažnju na bogatstvo zanata na Baščaršiji i situaciju u kojoj se oni danas nalaze. Ekipu projekta čine poznate ličnosti kao što su reditelj Ahmed Imamović, scenarista Fatmir Alispahić, glumac Adnan Hasković, autor muzike Emir Bukovica, ilustrator Emir Durmišević i drugi. Nadaju se da će dosta ljudi, posebno mladih, biti zainteresirano za ovo virtuelno putovanje u prošlost. Možda će upravo ovaj projekat stvoriti pritisak javnosti da se pomogne u očuvanju zanata i motivirati nastavljanje te tradicije.
Već 15-ak godina se bave digitalizacijom kulturnog naslijeđa. Zanati kao forma neopipljivog kulturnog naslijeđa uvijek su im bili interesantni, jer digitalne tehnologije imaju mogućnost da ih kvalitetno predstave i očuvaju.
S. Hodžić, Furaj.ba
