Fojnica je odavno prepoznata kao turistička destinacija zbog svojih prirodnih ljepota, ljekovitih izvora i kulturno-historijskih spomenika.
No malo ko zna sva njena skrovita blaga kao njeni mještani, vrijedni promotori svoga grada i njegove okoline, poput predsjednika biciklističkog kluba TRITON Namika Mešak. Oni su nam preporučili posjetu srednjovjekovnom gradu Kastelu.
Na samo petnaestak kilometara od centra Fojnice, na obroncima planine Zahor, smješten je srednjevjekovni grad Kastel. Asfaltni put će vas voditi pored lječilišta Reumal, desetak kilometara do izletišta Vladića vrh, nakon čega skrečući desno prema selu Vladići, prelazite na solidan makadamski put. Nakon odvajanja sa Vladića vrha na nekih 200 metara, put za Kastele se odvaja desno sa nešto jačim usponom duzine 1.5 km. U nastavku žete svakako uzivati u prirodi i pogledima prema pridolskim selima Vukeljiži i Živčići. Niti jedan biciklista, planinar, šetač ili drugi ljubitelj prirode, ne može ostati ravnodusan na panoramu koja se pred njim otvara dolaskom na Kastele. Od Vlašića pa preko Huma, Pridolaca, Suhe vode, Busovačkih staja, Vukeljića sa tekijom, pridolske doline, Prokoškog jezera, Vrtače, dijela masiva Vranice do okolne šume Zahora i samog grada Kastela, je predio koji će zauvijek ostati urezan u vašem pamćenju.
Kaštel je građevina iznad sela Rizvića, na padinama planine Zahor, na tromeđi općina Fojnica, Kiseljak i Busovača. Datira iz srednjeg vijeka iz vremena bosanske države. Građevina je svojevrsni samostan, a služila je kao molitveni i crkveni školski prostor. Sagrađena je na stijeni, na vrlo nepristupačnom mjestu. Kad su franjevci došli u Fojnicu, ovdje su izgradili ovu građevinu da bi se ovdje na poseban način posvećivali Bogu u sabranoj molitvi i odgajati svoju subraću. Kaštel je također služio kao sklonište od neprijatelja. Prilikom osvajanja srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva od Osmanskog carstva u Stari grad Kaštele su se sklonili franjevci na čelu sa fra Anđelom Zvizdovićem, koji se odatle spustio na polje u selo Milodraž, gdje mu je sultan Mehmed II Fatih, dana 28. maja 1463. godine uručio ahdnamu, najstariji dokumenat o ljudskim pravima.
U odnosu na ostale utvrđene gradove srednjovjekovne Bosne, Stari grad Kaštele se nalazi na najvišoj nadmorskoj. Prostor na kojem je Grad sazidan u prvobitnom stanju predstavljao je izdubljenu pećinu u stijeni, koja je kasnijim aktivnostima proširena i pregrađena zidovima. Na taj način sazidane su dvije kule u odbliku pravougaonika – Bijeli i Crni grad. Stari grad Kaštela su tri veće pećine smještene duboko u stjenovitom dijelu Zahora. Otvori pećina većeg su opsega, pa u jedan otvor može stati od 40 do 50 ljudi. Danas je ruševina, a zidovi su sačuvani. I danas stoje dvije zidane kule u narodu zvane Bijeli grad i Crni grad. Iznad ovog kompleksa stijena izvire bogati izvor. U narodu se ta izvorska voda naziva “voda fra Anđela Zvizdovića”. Narodno vjerovanje je da u jednoj od kula postoje željezna vrata na ulazu u neku podzemnu prostoriju sa blagom. Kod muslimana živi legenda da se u Kaštele ne smije dirati, jer bi inače na selo stigla velika kazna.
S. Hodžić, Furaj.ba
Zato što jedan članak nije dovoljan…
