“Vi, koje poslah da u ime moje nađete mjesto na kojem spojit` će se vatra i voda, zemlja i zrak i stvoriti život novi, na mjestu ovom grad sagradite i Pragom ga nazovite!” – mogle su biti riječi princeze Libuše kada je dobila vijest da su njeni podanici pronašli idealno mjesto na kojem će se spojiti svi elementi potrebni za život; čista Voda, plodna Zemlja, čist Zrak i drvo za Vatru. Također joj bi javljeno da je na tom mjestu pronađen i čovjek koji je, koristeći drvo iz obližnje šume tesao prag za kuću koju je upravo gradio, te Princeza odluči da grad simbolično nazove Prag (Praha).
Foto: Pixabay – MurderousPass
Vjerovatno nije ni slutila da će taj skromni drveni prag izrasti u današnji “Zlatni Prag”, koji se okupan suncem sija i njiše na talasima mnogobrojnih turista koji dolaze da posjete “Grad hiljadu tornjeva”, koji se svojim vrhovima nježno, kao da heklaju najfiniju čipku, kače za oblake koji krstare nad obalama rijeke Vltave što protiče kroz “Prijestolnicu Evrope” koja se, usidren na obalama rijeke Vltave, vijekovima gnijezdila i ušuškavala podno bajkovitog dvorca na Hradčanyma, najvećeg dvorca na svijetu, današnjem sjedištu predsjednika Češke republike.
Prije nego što dođete do dvorca i uronite u najveću bajku nastajalu dvanaest stoljeća, koja je svojim zidinama ljubomorno zagrlila Katedralu Svetog Vida, Zlatnu ili Ulicu alhemičara Prag, Špansku vijećnicu, Baziliku Sv. Đorđa, Lobkovič palatu, Carsku konjušnicu… Prag će vas, ništa manje bajkovit i mističan, a opet tako topao, druželjubiv i otvoren, prigrliti svojim mnogobrojnim trgovima, ulicama i uličicama prepunim suvenirnica, restorana, butika, kafića i turista koji svoje osmijehe i poljupce puštaju da lutaju i ostaju zauvijek utisnuti na nekoj od šarenih fasada čarobnog Praga.
Pixabay – Julius_Silver
Prelazeći preko Karlovog mosta, koji spaja Hradčane sa Starim gradom, naći ćete se u “aleji” 30 kipova i statua, koja počiva na 16 lukova sa svojih 516 metara dužine i 10 metara širine. Legenda kaže da je sa tog mosta u rijeku Vltavu bačen Sveti Jan Nepomuk te jedna od skulptura pripada i njemu, a onome koji je dotakne i poželi želju, ta želja će se i ostvariti. Još jedna legenda Karlovog mosta, koji je prvenstveno služio kao borilište za viteške igre i glavna veza između dvorca i grada, kaže da će sreća vječno pratiti par koji se poljubi tačno na sredini mosta.
Bilo da stojite na sredini Karlovog mosta sa voljenom osobom, slušate “Bridge band”, posmatrate rad praških umjetnika i nastajanje karikatura turista i prelijepih pejzaža Praga, uživate u kafi, poznatom češkom pivu ili knedlama u mnogobrojnim kafićima i restoranima, ili možda lutate ulicama u potrazi za mjenjačnicama, ko je će Vam eure za mijeniti za češke krune po kursu 1:23/4, za one sretne i 25, suvenirnicama ili nekim detaljima, ćoškovima, prolazima koji će samo Vama biti zanimljivi, vrijeme će prolaziti zajedno sa talasima i brodovima ispod mostova, oblacima i golubovima iznad mnogobrojnih tornjeva, a Vi ćete imati osjećaj da je vrijeme stalo još prije 5-6 stoljeća i da alhemičari i zlatari u Zlatne ulice sa Hradčana i dalje šetaju praškim ulicama pretvarajući grad i njegovu historiju u zlato.
Nastavljajući od Karlovog kroz Stari grad, izlazi se na Starogradski trg i na još jedan dokaz (ne)prolaznosti vremena u Pragu. Stara gradska vijećnica ponosno nosi svoj Sat kao neko priznanje pred odlazak u starosnu penziju. Astronomski sat je napravljen 1410. godine u saradnji urara Mikulaš Kadana i Jan Ondrejuva, profesora matematike i astronomije na sveučilištu u Pragu, najstarijem sveučilištu u istočnoj Evropi. Legenda kaže da je 80 godina nakon izgradnje, poznati urar Hanus obnovio i doradio sat kojem su se svi divili i na koji su bili ponosni, toliko da su gradske vlasti, kada se javila mogućnost da Hanus izgradi još jedan isti ili sličan, dali da se Hanus oslijepi kako bi Prag i dalje mogao da se ponosi svojim jedinstvenim satom. Prije svoje smrti, Hanus je uspio da ošteti sat dovoljno da niko nije mogao da ga popravi. Legenda dalje kaže da je Hanus prokleo sve one koji bi pokušali da poprave sat, de da su svi oni koji su to pokušali ubrzo umrli ili izgubili razum. Sat i sami trg su sastajalište žitelja i posjetitelja praga, koje, zajedno sa gradom, svaki sat pozdravi i blagosilja jedan od dvanaest apostola sa sata.
Foto: Pixabay-wobbuffet13
Sa Starogradskog trga možete nastaviti ka Čehovom mostu, polazištu brodova za krstarenje Vltavom na kojima možete uživati uz večeru i razgledanje grada sa rijeke, gdje noćna vožnja uz sva svjetla Praga i posebno osvjetljenje građevina, pri čemu tvrđava na Hradčanyma izgleda kao da nacrtana lebdi iznad grada, pruža poseban, za zaljubljene romantičan, za sanjare bajkovit doživljaj. Drugi obavezan put sa Starogradskog vodi na Mustek, i dugom ulicom uvodi u Novi grad i izvodi na Vlaclavski trg.
Vaclavski trg je najčešća tačka početka ili završetka obilaska Praga. U njegovoj blizini se, kod Nacionalnog muzeja, presjecaju Crvena i Zelena, dok se nešto niže, na Musteku, sastaju Žuta i Zelena linija metroa. Vlaclavski trg je još jedno od sastajališta lokalnog stanovništa, te će Vam nerijetko zakazati sastanak na Vlaclavskom, kod Muzeja, kod Konja ili “pod repom”, misleći pri tome na statuu St. Vaclava, po kojem je trg i dobio ime. Trg je u vrijeme svog nastanka, 1348. godine, bio zamišljen kao konjska pijaca.
Foto: Pixabay-user32212
Šetnjom kroz Praške ulice, preko mostova i trgova, u društvu kraljeva i svećenika, umjetnika i graditelja, alhemičara i zlatara… od Tvrđave do Vaclavskog, jedva da smo uspjeli zavirit u bajku Zlatnog Praga. Ali bajka ne bi bila bajka kada nam ne bi ostavila prostora da je doživimo na svoj način i ukrasimo onako kako mi to želimo. Grad ćete najbolje upoznati kada ga sami istražite i prehodate sa kartom u ruci i samo Vama bitne stvari i trenutke doživite na samo Vama poznat način. Zašto bi Prag bio izuzetak!?
Do viđenja Kod konja, ili šetnje kroz neki novi grad… Sretan put.
Šta čekate!?
…Još ste tu!?…
Edin Kaltak
